Arheologija i pad Jeruzalema: 607 ili 587/586 g. pne.?
Kako je u prijašnjim člancima već bilo pisano jedan od temelja svog autoriteta koje si je Watchtower kroz svoju povijest postavio jeste značaj 1914. godine. Uz nju je usko povezana godina kada su Babilonci pod kraljem Nabukodonosorom razorili Jeruzalem i Hram. Godina pada Jeruzalema je početna točka kojom WT dolazi do 1914. Kronologija koju WT koristi zahtjeva da je goidna pada Jeruzalema bila 607 g. pne. Više puta sam imao prilike uživo pričati s Jehovinim svjedocima o tome koje je godine Jeruzalem. Samo jedan starješina je bio upućen u temu, dok bih od ostalih nerijetko dobio odgovor kako je 607.g. pne. osim biblijski (što je više nego upitno) i arheološki dobro potkrijepljena. No, što se arheološke strane tiče, činjenice su sasvim drukčije i nedvojbene tj. ne daju prostora za dvojako tumačenje.
To se čak i priznaje u dva članka koja su 2011. godine objavljena u Stražarskoj kuli.
· Kada su Babilonci razorili Jeruzalem? — Prvi dio
· Kada su Babilonci razorili Jeruzalem? — Drugi dio
U gornja dva članka stoji da niti jedan povjesničar ne drži da je Jeruzalem pao 607. već 587. ili 586. g. pne. (inače, ova nesigurnost je ne zbog prihvaćene kronologije Babilonskih kraljeva već zbog toga što Biblija nije jasna je li Jeruzalem uništen za 18. ili 19. godine vladanja Nabukodonosora; usporedi Jer 52:12 i 52:29). U člancima tako stoji napomena:
Napomena: Nijedan povjesničar ni stručnjak čije su izjave citirane u ovom članku ne zastupa gledište da je Jeruzalem razoren 607. pr. n. e.
Nažalost, dok članci pokušavaju dati alternativno tumačenje arheoloških činjenica, ovako važna informacija je stavljena tek kao "fusnota". Također, niti jedan od "svjetovnih izvora" koji se navode u bilješkama koje prate tekst članka ne tvrdi da je Jeruzalem pao 607.g. ili da je npr. Nabukodonosor počeo vladati 625 g.pne. Ono što je svakako zanimljivo u članku iz studenog je pročitati odgovor na pitanje koje se u njemu postavlja:
Kako je utvrđeno da je Kir II. osvojio Babilon 539. pr. n. e.?
Naime, odgovor koji se daje jest: preko zapisa klasičnih povjesničara i astronomskih pločica. No, to je nešto što se do tada u člancima predstavljalo kao nešto nepouzdano. Izgleda da postoji dvostruko mjerilo gdje se isti izvor koji ide u prilog 539.g. pne (godine pada Babilona) prihvaća a dok isti izvor ide u prilog 587 g. pne (godine pada Jeruzalema) ne prihvaća. Mora se priznati da je to čudna argumentacija. No, postoji par prilično jednostavnih testova kojima možemo (iako nismo profesionalni povjesničari) lako ispitati ovo pitanje.
1) Distribucija pronađenih poslovnih pločica
Na ovoj stranici nalazi se prihvaćena povijesna kronologija Novo-babilonskih kraljeva:
605 - 562 Nabukodonosor
562 - 560 Evil Meradok
560 - 556 Neriglisar
556 - 556 Labaši-Marduk
556 - 539 Nabonid
Watchtower se slaže da je Jeruzalem pao 18. godine kraljevanja Nabukodonosora te da je Kir 539. g. pne. osvojio Babilon za vrijeme kraljevanja Nabonida. Npr. za Nabonida piše da je kraljevao (sa sinom Belšasarom kao suvladarom) kada je Babilon pao:
No arheologija je u međuvremenu nepobitno dokazala da je Belšasar povijesna osoba i da je u posljednjim godinama
Babilonskog Carstva vladao kao Nabonidov suvladar.
Primjerice, stihovi jednog klinopisnog zapisa o Nabonidu jasno pokazuju da je Belšasar kraljevao u Babilonu i
objašnjavaju kako je postao Nabonidov suvladar. (
27. knjiga Biblije — Danijel - “Sve pismo” (si))
U spomenutom WT članku o padu Jeruzalema stoji prilično dobro iznesena prihvaćena kronologija i stav Watchtowera prema njoj.
Potvrde poslovnih transakcija pronađene su iz svake godine vladanja kraljeva za koje se općenito smatra da su bili na čelu Novobabilonskog Carstva. Kad se godine njihovog vladanja zbroje i pridodaju posljednjoj godini vladanja Nabonida, posljednjeg novobabilonskog kralja, lako se može izračunati da je Jeruzalem razoren 587. pr. n. e. Ipak, taj se izračun može smatrati točnim jedino pod uvjetom da je svaki od tih kraljeva naslijedio prijestolje odmah nakon svog prethodnika, odnosno da se niz kraljeva nije prekidao.
Dakle, Watchtower kronologija pretpostavlja
da je između Nabukodonosora i Nabonida postojao period kada Babilonom nije vladao niti jedan kralj (?)
ili da je između Nabukodonosora i Nabonida bio još barem jedan kralj koji je ukupno vladao 20 godina.
U dolje prepravljenoj listi Novo-babilonskih kraljeva nazvao sam ga Kralj X i provizorno ga stavio da je
naslijedio Evil Meradoka a da ga je nakon njegove smrti naslijedio Neriglisar.
Watchtower prihvatljiva kronologija bi onda bila:
625 - 582 Nabukodonosor (pomaknuto 20 godina u odnosu na prihvaćenu kronologiju, kako bi njegova 18. godina pala na 607 pne)
582? - 580? Evil Meradok (također pomaknuto 20 godina)
580? - 560? Kralj X (20 godina vladavine nepoznatog kralja)
560? - 556? Neriglisar
556? - 556? Labaši-Marduk
556 - 539 Nabonida (WT se slaže da je Babilon pao 539 kada je vladao Nabonid)
U ovoj kronologiji imamo između Watchtower prihvatljivih
godina kraja Nabukodonosorove vladavine (582) i početka Nabonidove vladavine (556) oko 582-556 = 26 godina.
U povijesno prihvaćenoj kronologiji ova razlika iznosi samo 6 godina (562-556).
U gornjem citatu iz WT članka spominju se glinene pločice ispisane klinastim pismom s poslovnim transakcijama. One, među ostalim,
na sebi imaju datum i godinu kraljevanja nekog kralja. Npr. "25. dana, 8. mjeseca, 10. godine kraljevanja Neriglisara, Pero Perić je kupio
njivu od Ive Ivića." Kao takve, ove pločice su odličan izvor za rekonstrukciju kronologije Babilonskih kraljeva.
Arheologija nam u periodu između Nabukodonosora i Nabonida daje 255 transakcijskih pločica u periodu od isključivo 6 godina i to točno 6 godina za 3 poznata kralja (pri čemu je zastupljena svaka godina od toga kralja uključujući i godinu njegova ustoličenja):
- Evil Meradok: ukupno 66 pločica (godina ustoličenja = 23, 1.g=24; 2.g=19)
- Neriglisar: ukupno 176 pločica (godina ustoličenja = 36, 1.g=29; 2.g=47; 3.g=61; 4.g=3)
- Labaši-Marduk: ukupno 13 pločica (godina ustoličenja = 13)
S obzirom na to, postavlja se pitanje koja je vjerojatnost da svih 255 pronađenih pločica padnu u period tih 6 godina a niti jedna u period od 20 godina vladanja Kralja X?
Sad malo matematike. Nadam se da vam nije previše strana. Čak i ako jest, izračun vjerojatnosti je prilično jednostavan u ovom slučaju:
- Vjerojatnost da jedna pronađena pločica bude u periodu poznatih 6 godina a mogla je s istom vjerojatnosti
biti u periodu od 26 godina iznosi: 6:26 tj. 1 : 4,333 ili oko 23%.
- Vjerojatnost da se dvije pločice u periodu 6 godina je 1:4,3332 tj. 1:18,777
Kako je u periodu poznata 3 kralja pronađeno 255 pločica, vjerojatnost da svih 255 pločica upadne u poznatih 6 godina je:
1 : 4,333255 = 1 : 2 x 10162 - a to je 1 : 2 i 162 nula iza te dvojke
Za usporedbu provjerio sam što kažu na stranicama Hrvatske lutrije.
- Vjerojatnost da jedan igrač pogodi sve brojeve (5+2) Eurojackpota iznosi 1:95.344.200
- Vjerojatnost da svih 255 pronađenih pločica padne u 6 godina u mogućem periodu od 26 godina je jednaka da isti
igrač pogodi sve brojeve Eurojackopta 2 x 10154 puta zaredom.
Ili jedna razumljivija usporedba: vjerojatnost je jednaka onoj da se 20 puta zaredom dobije ista kombinacija brojki Eurojackpota.
Ovo je jednostavno nemoguć događaj. U praksi se nikada nije desilo da se igdje na svijetu ista Loto kombinacija izvukla 2 puta za
redom (a kamoli 20 puta zaredom).
|
Vjerojatnost da svih 255 pronađenih pločica padnu u period 6 poznatih godina a niti jedna u period od
20 godina vladanja nepoznatog kralja jednaka je vjerojatnosti da se 20 puta zaredom dobije ista kombinacija brojki Eurojackpota,
što je nemoguć događaj.
|
Ova vjerojatnost bi možda bila veća (to jest događaj vjerojatniji) da su sve pronađene pločice bile na jednom mjestu npr. u jednoj banci pa da je onda npr. polica s tim periodom Kralja X uništena a ostale da su sačuvane. No, ne radi se o takvom slučaju. Naime, pločice su neovisne jedne o drugima i pronađene su po raznim mjestima bivšeg Babilonskog kraljevstva. Nemoguće bi bilo da bi netko ili nešto netragom uništilo 20 godina pločica po cijelom Babilonskom kraljevstvu. Do iste vjerojatnosti bi došli i da se pretpostavi da nije bilo dodatnog kralja već da je jedan od poznatih kraljeva vladao 20 godina dulje. U stvari, ova vjerojatnost još je manja kada se uzme činjenica da je Evil Meradok sigurno naslijedio Nabukodonosora (što se vidi iz Biblije: Jeremija 52:28.31) onda je omjer kraljevanja poznatih kraljeva u odnosu na isti period produljen za 20 godina smanjuje s 6/26 na 4/24. Time gornja vjerojatnost u tom slučaju iznosi 1 : 10198 (ili 25 zaredom istih kombinacija Eurojackpota).
2) Hilah Stela
Postoji još jedan jednostavan i jednoznačan dokaz da u prihvaćenoj kronologiji nema prostora za rupu od 20 godina (koja je nužna da bi se pad Jeruzalema pomakao na 607.g.).
Radi se o Hilah Steli - u kojoj stoji da je Nabonid
(zadnji kralj Babilona) u godini svog ustoličenja obnovio hram Ehulhul u Haranu koji je u tom trenutku bio razrušen 54 godine. Zna se da je
taj hram bio uništen u 16. godini vladanja kralja Nabopolasara (on je bio otac kralja Nabukodonosora, BM21901).
Po prihvaćenoj kronologiji poznato je da je Nabopolasar vladao 21 godinu. Kada se zbroje sve godine od 16. godine Nabopolasara
pa do početka vladanja Nabonida (Nabopolasar 21-16=5, Nabukodonosor 43, Evil Meradok 2, Neriglisar 4 i Labaši-Marduk 0)
dođe se točno do 54 godine koje se spominju u Hilah Steli.
Samo ovo, dovoljan je dokaz da je prihvaćena kronologija točna i da nema prostora za dodatnih 20 godina.
3) Usporedba s drugim kronologijama
Dalje postoji još jedan tip neovisnih dokaza. Naime, povjesničari su slično kao za kronologiju Novo-babilonskih kraljeva rekonstruirali i kronologiju Egipatskih faraona. U tom smislu zanimljiv je sljedeći redak u Bibliji (Jeremija 46:2):
O Egiptu. Protiv vojske faraona Neka, kralja egipatskoga, koja bijaše na rijeci Eufratu kod Karkemiša i koju potuče Nabukodonosor, kralj babilonski, četvrte godine Jojakima, sina Jošijina, kralja Judina.
Naime, ovdje nam Biblija svjedoči da se ova bitka
desila za vrijeme 4. godine Jojakima. Koja je to bila godina Nabukodonosora?
Jeremija 25:1 kaže: ...četvrte godine Jojakima, sina Jošije, kralja Judina (bila je to prva godina Nabukodonosora, kralja babilonskoga)
Znači ova bitka u kojoj je Nabukodonosor porazio Nekovu vojsku
dogodila se u 1. godini vladanja Nabukodonosora. To nam govori da je u 1. godini kraljevanja Nabukodonosora, Neko već bio faraon Egipta.
Slaže li se to s prihvaćenom kronologijom babilonskih kraljeva i egipatskih faraona?
605 - 562 Nabukodonosor
610 - 595 Neko II (izvor)
Da, 1. godina Nabukodonosora je bila 605, a to je bila 6. godina faraona Neke II.
No, po Watchtower kronologiji prva godina vladavine
Nabukodonosora morala je biti 625 (kako bi vrijedilo da je Jeruzalem pao 607 - u 18. godini Nabukodonosora). A to je 15 godina
prije nego je po prihvaćenoj kronologiji egipatskih faraona Neko II uopće počeo vladati Egiptom.
Pomicanje pada Jeruzalema za 20 godina ima za domino efekt da se onda moraju i ostale kronologije susjednih vladara
pomaknuti za isti period.
Zaključak
Kada se uzme u obzir da su klasični povjesničari uglavnom govorili o istom redoslijedu kraljeva i duljini njihovih vladavina te da postoji na stotine astronomskih pločica s pomoć kojih se može jednoznačno odrediti pojedine godine vladavine pojedinih kraljeva - nije za čuditi da su svi povjesničari složni da je 18. godina vladanja Nabukodonosora bila 587. g.pne.
Postoje tisuće potvrda/pločica poslovnih transakcija,
isto toliko astronomskih promatranja i 99% njih potvrđuje prihvaćenu kronologiju. U Watchtower člancima se s 1% koji su nejasni,
bilo zbog greške u prepisivanju ili oštećenosti pločica pokušava opovrgnuti ogromna većina koji su jasni i nedvojbeni.
Naime, argumentacija u člancima sliči onoj koju često koriste kritičari Biblije jer u njoj pored ogromne količine
točnih povijesnih činjenica koncentriraju se na par naizgled kontradikcija i na temelju njih odbacuju cijelu Bibliju.
Takav jedan primjer su 2. Samuelova 8:4 i 1. Ljetopisa 18:4. U prvom slučaju kaže se kako je David zarobio 1700 konjanika
a u drugom slučaju kaže se da je taj broj 7000. Očito je da je jedna od te dvije brojke kriva uslijed pogreške u prepisivanju.
No, treba li ova pogreška u prepisivanju dovesti u pitanje sve ono drugo što piše u Bibliji?
Sadržaj u Watchtower člancima ne izgleda kao da je tema dobro istražena a još manje da je dobro predstavljena. Netko kao neovisni promatrač sa strane, dobija snažan dojam da Watchtower zatvara oči pred ogromnim teretom dokaza iz jedinog razloga jer time pada u vodu 1914. godina i ogroman značaj koji ona ima za samozvani temelj božanskog odabranja i autoriteta Watchtowera.
Dodatak
U prilogu se nalaze izvrsni i detaljni kritički osvrti povjesničara na Watchtower članke o datiranju pada Jeruzalema.
